Vlada je na sjednici 29.09.2022. godine uputila u Sabor dopune i izmjene Zakona i radu. Većina novosti trebale bi stupiti na snagu početkom iduće godine.
Izmjena je puno, ali u nastavku Vam donosimo pregled najinteresantnijih promjena koje se tiču poslovanja naših klijenata i na koje treba obratiti pozornost.
Pa krenimo redom:
Ugovor o radu na određeno vrijeme:
Zakon predviđa sprečavanje neopravdanih ugovora o radu na određeno vrijeme propisivanjem iznimne mogućnosti sklapanja takve vrste ugovora samo kada za to postoji objektivan razlog opravdan određenim rokom.
Propisuje se najveći dopušteni broj takvih ugovora tijekom razdoblja koje ne smije trajati duže od tri godine, te se bolje definira uzastopne ugovore.
Poslodavac koji sudjeluje u plaćanju dobrovoljnog mirovinskog osiguranja radnika, dužan je u roku od mjesec dana od početka rada radnika, odnosno ugovaranja plaćanja pisano obavijestiti radnika o nazivu tijela kojem se vrše uplate.
Oblik i sadržaj ugovora o radu:
Definira pravo radnika na dostupne, jasne i potpune podatke o radnom odnosu, te rokove dostave i obaveznu dokumentaciju prilikom prijave radnika i radni odnos, ako je ugovor sklopljen u pisanom obliku.
1.) strankama i njihovom osobnom identifikacijskom broju te prebivalištu, odnosno sjedištu
2.) mjestu rada, a ako zbog prirode posla ne postoji stalno ili glavno mjesto rada ili je ono promjenljivo, podatak o različitim mjestima na kojima se rad obavlja ili bi se mogao obavljati
3.) nazivu radnog mjesta odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova
4.) datumu sklapanja ugovora o radu i datumu početka rada
5.) tome da li se ugovor sklapa na neodređeno ili na određeno vrijeme, te o datumu prestanka ili očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme
6.) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, načinu određivanja trajanja toga odmora
7.) postupku u slučaju otkazivanja ugovora o radu te o otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, načinu određivanja otkaznih rokova
8.) bruto plaći, uključujući bruto iznos osnovne plaće, dodacima na osnovnu plaću te ostalim primicima za obavljeni rad i razdobljima isplate tih i ostalih primitaka uz plaću na koja radnik ima pravo
9.) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna u satima
10.) tome ugovara li se puno radno vrijeme ili nepuno radno vrijeme
11.) pravu na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje iz članka 54. ovoga Zakona
- Članak 54. Zakona: Poslodavac je dužan radniku, osposobljavanje iz stavka 1. ovoga članka omogućiti u skladu s potrebama obavljanja ugovorenih poslova i o svom trošku, pri čemu se vrijeme provedeno na osposobljavanju uračunava u radno vrijeme i po mogućnosti odvija tijekom utvrđenog rasporeda radnog vremena radnika.
12.) trajanju i uvjetima probnog rada, ako je ugovoren.
Ugovor o radu za stalne sezonske poslove:
Cilj je destimulirati sklapanje ugovora na određeno vrijeme kod sezonskog rada, te uređenje ugovora o radu za stalne sezonske poslove.
Predviđena je mogućnost zapošljavanja sezonskog radnika kod drugog poslodavca tijekom prekida obavljanja posla. Tijekom prekida u obavljanju posla dolazi do mirovanja radnog odnosa pri čemu ga poslodavac odjavljuje iz obaveznih osiguranja, a radnik je slobodan sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.
Ako poslodavac za obavljanje stalnih sezonskih poslova, s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, dužan je u ugovorenom roku radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni, te je obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa, nakon prestanka toga ugovora tijekom privremenog prekida u obavljanju posla.
2.) roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni
3.) roku u kojem je radnik dužan izjasniti se o ponudi sklapanja ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni, a koji ne može biti kraći od osam dana
4.) podmirivanju troškova smještaja, ako oni postoje.
Rad na izdvojenom mjestu rada (rad od kuće):
Poticanje inovativnih oblika rada od kuće, odnosno rada na daljinu, te fleksibilnih radnih uvjeta vezanih uz takve oblike rada.
Razlozi za takav rad mogu biti nastanak izvanrednih okolnosti, kao i na prijedlog samog radnika radi usklađivanja radnih i obiteljskih obaveza.
U slučaju ugovaranja takvog rada u ugovoru o radu treba definirati trajanje takvo rada, evidenciju radnog vremena, te naknade troškova nastalih takvim radom.
U slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava , poslodavac može, radi nastavka poslovanja te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, bez izmjene ugovora o radu s radnikom dogovoriti rad od kuće.
U slučaju nastanka izvanrednih okolnosti koje bi zahtijevale da rad na izdvojenom radnom mjestu traje duže od 30 dana, počevši od dana nastanka izvanredne okolnosti, poslodavac je radniku dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu s obveznim sadržajem ugovora o radu u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada.
Dodatan rad (dopunski rad):
Zakon definira pravo radnika na dodatno zaposlenje.
Novost je definirano trajanje takvog rada na 8 sati tjedno bez godišnjeg ograničenja odnosno najviše do 16 sati tjedno temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme koje nije duže od četiri mjeseca.
Sukladno starom Zakonu o radu matični poslodavac morao je dati suglasnost radniku da radnik može obavljati dopunski rad kod drugog poslodavca. Novi Zakon više ne propisuje takvu odredbu, već je radnik samo dužan o tome obavijestiti matičnog poslodavca.
Novost je također da matični poslodavac ima pravo zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca.
Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog postupanja protivnog zakonskoj zabrani natjecanja radnika s poslodavcem, na prava i obveze radnika i poslodavca će se na odgovarajući način primijeniti odredbe ovoga Zakona koje uređuju zakonsku zabranu natjecanja.
Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog obavljanja dodatnog rada unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca, radnik je dužan u roku od 15 dana prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca.
Na zahtjev radnika koji radi u dodatnom radu, poslodavci su dužni omogućiti istodobno korištenje godišnjeg odmora toga radnika.
Ako je poslodavac s radnikom sklopio ugovor o dodatnom radu do 16 sati na određeno vrijeme ne duže od četiri mjeseca razdoblje između prestanka toga ugovora i sklapanja novog ugovora o dodatnom radu ne smije biti kraće od osam mjeseci.
Raspored radnog vremena i prekovremeni rad:
Matični poslodavac može radniku koji radi u dodatnom radu naložiti prekovremeni rad samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Poslodavac kod kojeg radnik obavlja dodatan rad, ne smije naložiti prekovremeni rad, osim u slučaju više sile.
Uvjeti:
Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u dodatnom radu, smatrat će se radom u punom radnom vremenu.
Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, božićnica i sl.) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
Radnik koji na temelju ugovora o dodatnom radu radi za drugog poslodavca, ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca (matični poslodavac), odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca (matični poslodavci).
Uvjeti rada radnika koji rade u nepunom radnom vremenu:
Propisuje se dodatne uvjete rada radnika u nepunom radnom vremenu, mogućnost prelaska na sigurniji oblik zaposlenja (rad na određeno vrijeme).
Radnik koji je u radnom odnosu na temelju sklopljenog ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, kod istog poslodavca proveo duže od šest mjeseci, uključujući i razdoblje probnog rada kada je bio ugovoren, može zatražiti sklapanje ugovora o radu za puno radno vrijeme.
Poslodavac je dužan razmotriti mogućnost sklapanja ugovora o radu u punom radnom vremenu nakon zahtjeva radnika, te je u slučaju nemogućnosti sklapanja takvog ugovora, najmanje jednom u kalendarskoj godini dužan radniku dostaviti obrazloženi, pisani odgovor u roku od 30 dana, od dana zaprimanja zahtjeva.
Zakonske odredbe o probnom radu i osposobljavanju radnika:
Jasnije su definirana prava mogućnost produžetka probnog rada.
Maksimalno trajanje probnog rada ograničeno je na šest mjeseci, ali iznimno razdoblje u kojem je određen probni rad može trajati duže, ako je tijekom njegovog trajanja radnik bio privremeno odsutan, osobito zbog privremene nesposobnosti za rad , korištenja rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu i korištenja prava na plaćeni dopust.
Trajanje probnog rada može se produžiti razmjerno dužini trajanja nenazočnosti na probnom radu, tako da ukupno trajanje probnog rada prije i nakon njegova prekida, ne može biti duže od šest mjeseci.
Ako je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, trajanje probnog rada mora biti razmjerno očekivanom trajanju ugovora i naravi posla kojeg radnik obavlja.
Nakon prestanka sklopljenog ugovora o radu u kojem je bio ugovoren probni rad, radnik i poslodavac pri sklapanju novog ugovora o radu za obavljanje istih poslova ne mogu ponovno ugovoriti probni rad.
Ne zadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, koji se radniku može otkazati tijekom njegovog trajanja, a najkasnije zadnjeg dana probnog rada.
Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje sedam dana.
Što se tiče osposobljavanja radnika postojeći Članak 54. Zakona o radu nadopunjuje se slijedećim stavkom:
Poslodavac je dužan radniku, osposobljavanje iz stavka 1. ovoga članka omogućiti u skladu s potrebama obavljanja ugovorenih poslova i o svom trošku, pri čemu se vrijeme provedeno na osposobljavanju uračunava u radno vrijeme i po mogućnosti odvija tijekom utvrđenog rasporeda radnog vremena radnika.
Stavak 1. Članka 54. glasi:
Poslodavac je dužan omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.
Zakonske odredbe o radnom vremenu:
Definirani su vidovi organizacije radnog vremena, te zaštita određenih kategorija radnika i njihovo pravo na fleksibilno uređenje radnog vremena. Određene kategorije radnika podrazumijevaju roditelje s djecom do osam godina života i radnike koji pružaju osobnu skrb članu obitelji.
Trudnica, roditelj s djetetom do osam godina života, radnik koji radi s polovicom punoga radnog vremena prema posebnom propisu koji uređuje rodiljna i roditeljska prava te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine, te tijekom tako utvrđenog rasporeda, radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.
Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do 50 sati, uključujući prekovremeni rad.
Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno 48 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.
Plaćeni i neplaćeni dopusti:
Detaljnije su određeni slučajevi za koje se odobrava plaćeni dopust te uvođenje prava na neplaćeni dopust do pet dana radniku koji pruža osobnu skrb članu obitelji.
Nova odredba uređuje pravo radnika na odsutnost posla zbog hitnih razloga.
Plaćeni dopusti:
Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana uže obitelji i sl.) u trajanju od ukupno 7 dana godišnje, ako drugačije nije uređeno kolektivnim ugovorom. Plaćeni dopust radnik koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na njegovo korištenje.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.
Radnik po osnovi svakog darivanja krvi, ostvaruje pravo na jedan plaćeni slobodan dan, koji koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan, osim ako se s poslodavcem ne dogovori drukčije ili je kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu drukčije uređeno.
Pod darivanjem krvi smatra se i darivanje krvnog sastojka za pripremu krvnog pripravka namijenjenog za transfuzijsko liječenje, koje se provodi prema pozivu kojeg je ovlaštena ustanova, u skladu s posebnom propisom, uputila osobno davatelju krvi.
O namjeri darivanja krvi, radnik je dužan, ako je to moguće, obavijestiti poslodavca najmanje tri dana unaprijed.
Pravo na plaćeni slobodan dan po osnovi svakog darivanja krvi, radnik ostvaruje neovisno o opsegu korištenju prava na plaćeni dopust po drugoj osnovi.
Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Neplaćeni dopusti:
Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Radnik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi.
Pod pružanjem osobne skrbi, u smislu ovoga Zakona, smatra se skrb koju radnik pruža članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i koja joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga.
Pod istim kućanstvom, u smislu ovoga Zakona, smatra se zajednica osoba određena posebnim propisom koji uređuje socijalnu skrb.
Poslodavac može, u svrhu odobravanja prava na dopust za pružanje osobne skrbi, zatražiti od radnika dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga osobe kojoj radnik pruža skrb.
Tijekom razdoblja korištenja prava na pružanje osobne skrbi, poslodavac ne smije radnika koji se koristi tim pravom odjaviti iz obveznih osiguranja prema posebnim propisima o obveznim osiguranjima.
Za vrijeme neplaćenoga dopusta, prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.
Odsutnost s posla:
Radnik ima, tijekom jednog radnog dana pravo na odsutnost s posla, jednom u kalendarskoj godini, kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga nastalog bolešću ili nesrećom, prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost.
Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblje odsutnosti s posla smatra se vremenom provedenim na radu.
Duže trajanje odsutnosti s posla, kao i naknada plaće za to vrijeme, može se utvrditi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Prestanak ugovora o radu:
Definiran je niz zakonskih odredbi o otkaznom roku, tijeku otkaznog roka i otpremnini. Novim odredbama koje drugačije definiraju pravo na otpremninu i otkazni rok potiču se poslodavci na zadržavanje u radnom odnosu radnika koji ostaju u radnom odnosu i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu.
Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.
Iznimno, otkazni rok teče u slučaju prestanka ugovora o radu radnika tijekom provedbe postupka likvidacije te postupka radi prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije u skladu s posebnim propisom o trgovačkim društvima.
Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Iznimno, otkazni rok teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika, kojem je poslodavac prije početka toga razdoblja otkazao ugovor o radu i tom odlukom radnika u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.
Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg poslodavac nije oslobodio od obveze rada, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka otkaznog roka.
Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ne ostvaruje pravo na otkazni rok.
Rad putem digitalnih platformi:
Uređen je rad koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi, određuju se pojmovi i propisuju posebna prava i obveze koja nastaju između poslodavca i radnika, propisuje se minimalna razina prava i radnih uvjeta kada takav rad obavljaju druge fizičke osobe te prava i odgovornosti digitalnih radnih platformi radi osiguranja njihovog transparentnog rada.
Rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme je, u smislu ovoga Zakona, naplatan rad kojeg na temelju ugovornog odnosa fizička osoba obavlja za digitalnu radnu platformu, korištenjem digitalne tehnologije, odnosno na daljinu pomoću elektroničkog sredstva (internetska stranica, mobilna aplikacija i sl.) ili izravno na određenoj lokaciji između sudionika određenog posla.
Digitalna radna platforma je, u smislu ovoga Zakona, fizička ili pravna osoba, koja pruža usluge koje se na zahtjev primatelja usluge pružaju korištenjem digitalne tehnologije, a u okviru organizacije rada u kojem fizičke osobe posao obavljaju na daljinu pomoću elektroničkog sredstva (internetska stranica, mobilna aplikacija i sl.) ili izravno na određenoj lokaciji .
Agregator je, u smislu ovoga Zakona, fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost zastupanja ili posredovanja za jednu ili više digitalnih radnih platformi iz stavka 1. ovoga članka.
Digitalna radna platforma i agregator ne smiju na tržištu obavljati registriranu djelatnost, ako nisu upisani u evidenciju ministarstva.
Preračunavanje iznosa temeljnog kapitala i upis u sudski registar
